KotorArt
Međunarodni festival
četvrtak, 17. jul
Kreativni hab Kotor, 21.30 h
RAZGOVOR
GRAD KAO ARHIV PAMĆENJA I PROMJENA
Moderatorka: MILICA NIKOLIĆ, stručnjakinja iz oblasti kulture i rodne ravnopravnosti
Učesnici:
DRAGAN MARKOVINA, istoričar, pisac, publicista, kolumnista
VLADIMIR ARSENIJEVIĆ, pisac i predsednik Udruženja KROKODIL
BARBARA OBRADOVIĆ PAJIĆ, andragog
Partner programa
GRAD – PAMĆENJE, IDENTITET, BUDUĆNOST
Svaki grad nosi svoje priče – uklesane u kamenu, čuvane u sjećanjima, skrivene u svakodnevnim susretima. Ulica po ulica, trg po trg, grad raste zajedno s ljudima koji ga žive. On pamti, zaboravlja, sanja i neprestano se mijenja.
Pjaca od filozofa, debatni program KotorArta, pretvara gradske pjace u savremene agore – žarišta ideja koje istovremeno preispituju goruće izazove današnjice i nasljeđe prošlosti. Kao mjesto susreta savremenih mislilaca, aktivista, filozofa, sociologa i umjetnika, Pjaca od filozofa podstiče kritičko promišljanje, njeguje kulturu dijaloga i osnažuje društvenu koheziju, razumijevanje i toleranciju.
XV Pjaca od filozofa postaje mjesto gdje govorimo o gradu – ne samo kao prostoru, već kao biću koje osjeća, pamti i traži svoj put. Inspirisani stavovima Bogdana Bogdanovića, otvaramo razgovor o tome šta grad čini gradom: njegov identitet, tragove prošlosti i vizije budućnosti.
Kroz dvodnevni debatni program, pozivamo vas da zajedno promisimo: kako grad gradi nas i kako mi možemo graditi gradove koji pamte, povezuju i traju.
Dobro došli na mjesto gdje dijalog postaje temelj novih vizija.
Milica Nikolić, stručnjakinja iz oblasti kulture i rodne ravnopravnost iz Crne Gore, magistrirala je u oblasti istorije kulture i istorijske antropologije, a trenutno je doktorantkinja antropologije. Objavila je brojne naučne i stručne radove u nacionalnim i međunarodnim časopisima iz oblasti humanistike. Svoja istraživanja usmjerava na teme identiteta, odnosa između pojedinca i zajednice, interpretacije nasljeđa, feminizma, socijalne kohezije, interkulturalizma, multikulturalizma i ljudskih prava. Ima više od 15 godina iskustva u javnoj upravi, uključujući više od pet godina na poziciji generalne sekretarke Nacionalne komisije za Unesko. Bila je konsultantkinja za UNDP u oblasti rodne ravnopravnosti, učestvovala i koordinisala razne projekte i politike u kulturi, te koordinisala proces upisa Bokeljske mornarice na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine Uneska. Kao saradnica u nastavi na Univerzitetu Donja Gorica, kroz kurikulum antropologije integriše svoje bogato znanje iz oblasti kulture, ljudskih prava, ravnopravnosti i rodnih pitanja u svoj nastavni rad. Pridružila se Unesku u implementaciji interagencijskog projekta iz oblasti društvene kohezije za vrijeme njegovog mandata u Crnoj Gori.
Dragan Markovina diplomirao je, magistrirao i doktorirao istoriju na Sveučilištu u Zagrebu. Objavio je petnaestak naučnih članaka. Bio je docent na Filozofskom fakultetu u Splitu. Autor je knjiga: Između crvenog i crnog: Split i Mostar u kulturi sjećanja (Zagreb–Sarajevo, 2014), Tišina poraženog grada: eseji, priče, kolumne (Mostar, 2015), Povijest poraženih (Zagreb, 2015 – Sarajevo, 2016), Jugoslavenstvo poslije svega (Beograd, 2015), Doba kontrarevolucije (Zagreb, 2017), Usamljena djeca juga (Split, 2018), Jugoslavija u Hrvatskoj (1918–2018.): od euforije do tabua (Zagreb, 2018), Libanon na Neretvi: kultura sjećanja, kultura zaborava (Mostar, 2019), Neum, Casablanca (Sarajevo, 2021), Povijest, politika, popularna kultura (Zagreb, 2022), Partizani prohodu (Beograd, 2022) i 14. februar 1945. (Sarajevo, 2023), Maršal na Poljudu (Zagreb, 2024), Programirani zaborav (Beograd, 2024), Naše heroine, (Sarajevo, 2025). Za objavljene knjige dobitnik je nagrada Mirko Kovač i Zdravko Grebo. Jedan je od autora tekstova u zbornicima Stigma totalitarizma i Politička upotreba prošlosti. Redoviti je kolumnist portala Telegram, sarajevskog Oslobođenja i beogradskih portala Peščanik i Velike priče.
Vladimir Arsenijević, pisac, objavio je sljedeće naslove: U potpalublju (1994), Anđela (1997), Meksiko – ratni dnevnik (2000), Išmail (ilustrovani roman, zajedno s crtačem Aleksandrom Zografom, 2004), Predator (2008), Jugolaboratorija (2009), Minut – Put oko sveta za 60 sekundi (u saradnji s ilustratorkom Valentinom Broštean, 2011), Let (2013), Ovo nije veselo mesto (2014), Ti i ja, Anđela (rimejk romana Anđela, 2016), Ka granici (2018), Duhovi (2024). S rediteljkama Mašom Nešković i Stašom Bajac potpisuje scenario za igrani film Asimetrija (2019). Pozorišna predstava Urotnici (2022) koju potpisuje s Igorom Štiksom izvođena je širom regiona. Njegov autorski scenario za dugometražni igrani film radnog naslova A ko smo mi?, u režiji Miše Terzića, inspirisan je temom vršnjačkog nasilja s tragičnim ishodom i trenutno je u postprodukciji. Djela su mu prevedena na više od dvadeset jezika. Dobitnik je Ninove nagrade (1994), Sterijine nagrade (1996), Nagrade Narodne biblioteke Srbije za najčitaniju knjigu (2011). Bio je urednik u Izdavačkoj kući VBZ. Predsjednik je i kreativni direktor beogradskog Udruženja KROKODIL i osnivač Izdavačke kuće Rende i izdavačke kuće audio-knjiga Reflektor.
Barbara Pajić Obradović samostalna je savjetnica za protokol, odnose s građanima i međunarodnim asocijacijama u Kabinetu predsjednika Opštine Kotor, od 2006. godine. Usmjerena je na poslove protokola i komunikacije s domaćim i inostranim partnerima, odnose s građanima i lokalnim inicijativama, saradnju s međunarodnim mrežama i asocijacijama gradova, učestvovanje u organizaciji kulturnih i javnih događaja. Stekla je akademsko obrazovanje na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu i stekla diplomu andragoga. Bila je zaposlena u Domu starih Grabovac u Risnu i učestvovala u direktnom radu s korisnicima i programima za stariju populaciju, kao i u promociji humanog i dostojanstvenog odnosa prema starima. Aktivno učestvuje u kulturnom i društvenom životu grada, zaljubljena je u nasljeđene vrijednosti Kotora i posvećena očuvanju njegovog identiteta.
