KotorArt

Međunarodni festival

srijeda, 23. jul
Centar za kulturu Nikola Đurković, 21 h
ČAROBNI BRIJEG – VALPRURGINA NOĆ

Tomas Man (1875–1955)
Čarobni brijeg, predstava
Režija: MIRKO RADONJIĆ

Produkcija
Dramski studio Prazan prostor
KotorArt Don Brankovi dani muzike
Fakultet dramskih umjetnosti, Cetinje

Dramaturgija: Milana Matejić, Kata Gyarmati
Kompozitorka: Nina Perović
Kostimografija: Lina Leković
Scenografija: Smiljka Šeparović
Izvršna produkcija: Marija Backović
Asistentura: Anja Kečalović

Igraju
Ilija Gajević ………………. Hans Kastorp
Aleksandar Gavranić ………Joahim Cimsen
Slaviša Grubiša …………….. Savjetnik Berens
Kristijan Blečić …………..… Dr Krokovski
Jelena Laban ……………… Madam Šoša
Bogdana Kostić …………… Bolničarka Berta
Ivan Bezmarević …………..Vrijeme

Partneri programa

Dramski studio Prazan prostor, Fakultet dramskih umjetnosti Cetinje

Program

23. jul 2025.

Tomas Man smješta svoj roman Čarobni brijeg u sanatorijum za plućne bolesti, analizirajući lepezu najrazličitijih karaktera koji u kombinaciji oboljelih organa za disanje i plandovanja na svježem zraku, živeći na preko hiljadu i petsto metara nadmorske visine obitavaju u najdubljim krugovima pakla, kako to primjećuje jedan od likova, čime roman postaje poligon za analizu civilizacijskog trenutka u čijem se centru naracije nalazi junak za koga se insistira da sâm ni po čemu nije poseban osim – takoreći čovjek bez osobina, koji živi u interesantnim vremenima. Roman tako postaje svjedočenje o bolesti jedne civilizacije.

Predstava Čarobni brijeg nastaje kao jednogodišnji istraživački projekat koji se oslanja na teme i motive čuvenog Manovog romana i nastoji da formuliše odgovore na pitanja vezana za odnos čovjeka i vremena, te pojedinca i epohe u kojoj i koju živi. Osmišljena kao žanrovski raznorodan triptih, u svakom od svojih djelova obrađuje jedan od tematskih korpusa Manovog djela. Premijera u sklopu festivala KotorArt i Don Brankovih dana muzike svojevrsna je pred-premijera koja publici daje uvid u centralni dio predstave Valpurgina noć, muzičko-scensko djelo koje tematizuje karnevalsku prozaičnost života. Bolest i blizina smrti u ovom slučaju nemaju potencijal suočenja, već su prije misao koju pošto-poto treba odagnati, te fraza „živjeti život punim plućima“ postaje svojevrstan modus vivendi. No, sloboda koju daju karnevalska maska i ultimativno prepuštanje užitku ipak ne uspijevaju da sakriju fakat da je plućno krilo crvotočno. Na fragmentima Manove fabule, sa muzičkom reminiscensijom na simfonijsku poemu Poslijepodne jednog fauna, Kloda Debisija, realizovanu kroz kombinaciju live elektronike, limenih duvača i udaraljki, gradimo narativ o svečarskom i pogubnom hedonizmu naše civilizacije.
Mirko Radonjić

Umjetnici

Mirko Radonjić završio je slikarstvo na Fakultetu likovnih umjetnosti i pozorišnu režiju na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju. Kao pozorišni reditelj sarađuje s pozorištima u zemlji i regionu, a jedan je od značajnijih predstavnika nezavisne scene u Crnoj Gori i višestruko nagrađivan reditelj na domaćim i inostranim festivalima. Među značajnije režije ubrajaju se: V. Šekspir, Mjera za mjeru (Sarajevski ratni teatar); A. P. Čehov, Ujka Vanja (Crnogorsko narodno pozorište, Podgorica); Starac Milija / B. M. Mihiz, Banović Strahinja (Narodno pozorište Subotica – Drama na mađarskom jeziku); L. N. Tolstoj, Ana Karenjina (Dramski studio Prazan prostor, Kraljevsko pozorište Zetski dom Cetinje); G. Gras, Pseće godine (Studio K Szinhaz Budimpešta,); L. Stern, Tristram Šendi (Narodno pozorište Subotica – Drama na mađarskom jeziku); Lagarije –čas o surogatu, prema motivima animiranog filma Surogat, D. Vukotića (KC Nikola Đurković, Kotorski festival pozorišta za djecu); I. Đurović, Sobe (Dramski studio Prazan prostor); M. Medojević, Sin (Kraljevsko pozorište Zetski dom Cetinje). Kao autor i mentor, kroz formu primijenjenog pozorišta radio je na više projekata koji su uključivali ranjive i marginalizovane grupe. Predavač je u Dramskom studiju Prazan prostor.