KotorArt
Međunarodni festival
četvrtak, 23. jul
Porto Montenegro – Auditorijum Doma vojske, 21 h
LA SERVA PADRONA
Opera Đovanija Batiste
Pergolezija
Učesnici:
Petra Radulović, sopran
Jakov Kalajžić, bas
Matija Grabić, glumac
Kamerni ansambl Bokeljskog simfonijskog orkestra
Mladen Tarbuk, dirigent
Paolo Tišljarić, reditelj
ULAZNICE
Ulaznice su dostupne preko mreže GigsTixa, putem interneta na www.gigstix.me i širom Crne Gore, na izabranim lokacijama Tobacco S Press.

𝐎𝐧𝐥𝐚𝐣𝐧 𝐩𝐥𝐚𝐜́𝐚𝐧𝐣𝐞𝐦 𝐌𝐚𝐬𝐭𝐞𝐫𝐜𝐚𝐫𝐝 𝐤𝐚𝐫𝐭𝐢𝐜𝐨𝐦 𝐨𝐬𝐭𝐯𝐚𝐫𝐮𝐣𝐞𝐭𝐞 3𝟎% 𝐩𝐨𝐩𝐮𝐬𝐭𝐚 𝐧𝐚 𝐮𝐥𝐚𝐳𝐧𝐢𝐜𝐞 𝐳𝐚 𝐊𝐨𝐭𝐨𝐫𝐀𝐫𝐭 – 𝐣𝐞𝐫 𝐥𝐣𝐞𝐭𝐨 𝐮𝐳 𝐮𝐦𝐣𝐞𝐭𝐧𝐨𝐬𝐭 𝐭𝐫𝐞𝐛𝐚 𝐝𝐚 𝐛𝐮𝐝𝐞 𝐣𝐨𝐬̌ 𝐩𝐫𝐢𝐬𝐭𝐮𝐩𝐚𝐜̌𝐧𝐢𝐣𝐞.
Partneri programa:
![]()
Program
23. jul 2026.
PROGRAM
Đovani Batista Pergolezi (1710–1736)
La serva padrona, komična opera u jednom činu
KAMERNI ANSAMBL BOKELJSKOG SIMFONIJSKOG ORKESTRA
MLADEN TARBUK, dirigent
Reditelj: PAOLO TIŠLJARIĆ
Libreto: Đenaro Antonio Federiko
Uloge:
Serpina, služavka – Petra Radulović, sopran
Uberto, gospodar – Jakov Kalajžić, bas
Vespone, sluga – Matija Grabić, glumac
Riječ reditelja:
Pergolezijeva La serva padrona nastaje kao intermezzo – kratka, duhovita glazbena forma, no upravo u toj prividnoj lakoći skriva se njezina subverzivna snaga: priča o sluškinji koja inteligencijom, manipulacijom i emocionalnom strategijom preuzima kontrolu nad društvenim poretkom. Ono što je u 18. stoljeću bilo komična društvena inverzija, danas postaje precizan mehanizam analize odnosa moći, ekonomskog poretka i emotivne manipulacije suvremenog društva. Ova inscenacija smješta operu u estetiku suvremenog redateljskog rukopisa, spajajući filmski realizam s artificijelnošću baroknog svijeta. Predstava ne pokušava rekonstruirati barok – ona ga reinterpretira kroz suvremeni vizualni jezik. Barok postaje stanje svijesti: prostor pretjerivanja, emotivnog ornamenta, vizualne slike i teatralizacije intime. Vizualni identitet predstave temelji se na kontrastu između estetske raskoši i emocionalne praznine. Likovi žive unutar svijeta estetizirane dekadencije u kojem je svaka gesta koreografirana, a svaki odnos oblik društvene trgovine. Humor opere ne proizlazi iz farsične igre, nego iz ozbiljnosti kojom likovi pristupaju apsurdnim emocionalnim situacijama. Upravo ta disproporcija između banalnosti događaja i monumentalnosti emocionalne reakcije stvara suvremenu komiku predstave. Smijeh proizlazi iz prepoznavanja usamljenosti, taštine i potrebe za dominacijom. Glazbeni aspekt ostaje u potpunosti vjeran Pergolesijevoj partituri, no izvedbeni stil naglašava njezinu nervozu, erotiku i ritmičku živost. Glazba u ovoj predstavi nije ilustracija radnje, nego unutarnji motor manipulacije. Rečitativi postaju gotovo filmski dijalozi — brzi, inteligentni i emocionalno nepredvidivi. Naša La serva padrona ne govori samo o promjeni društvenih uloga, nego o svijetu u kojem su identitet, ljubav i moć postali performans.
Paolo Tišljarić
Umjetnici
Paolo Tišljarić završio je studije Kazališne režije i radiofonije i stekao titulu magistar kazališne režije i radiofonije, 2017. godine. Režirao je 80-ak pozorišnih predstava i sarađivao s Hrvatskim narodnim kazalištem u Zagrebu, Dubrovačkim ljetnim igrama, Hrvatskim narodnim kazalištem Augusta Cesarca iz Varaždina, Zagrebačkim kazalištem mladih, Gradskim kazalištem Trešnja iz Zagreba, Kazalištem Marina Držića iz Dubrovnika, Gradskim kazalištem Joza Ivakić iz Vinkovaca i drugima. Režirao je brojna događanja, među kojima se ističu: dodjela Nagrade hrvatskog glumišta 2018. i 2019, ceremonije Otvaranja Dubrovačkih ljetnih igara 2024. i 2025. i Europskog prvenstva u vaterpolu 2024. U profesionalnom pozorištu asistirao je Tomažu Panduru, Ivici Buljanu, Januszu Kici, Ivici Boban, Krešimiru Dolenčiću, Aleksandru Popovskom i drugima. Član je Hrvatskog društva dramskih umjetnika. Upravnik je Gradskog kazališta Marina Držića u Dubrovniku, od 2018. godine. Član je festivalskog vijeća Međunarodnog festivala djeteta u Šibeniku, od 2022. godine.
Petra Radulović, sopran, jedan od najperspektivnijih glasova crnogorske scene, ostvarila je preko dvadeset operskih uloga. Bila je članica Internacionalnog operskog studija u Državnoj operi u Hanoveru i nastupila u mnogim zemljama i teatrima, uključujući Pozorište na rijeci Vin u Beču, Državno pozorište u Majncu, Teatar dvorca Šenbrun u Beču, Festival u Verbijeu, Festival Operosa u Herceg Novom. Posebno mjesto u njenom srcu zauzima Crna Gora, gdje s radošću nastupa na Festivalu KotorArt, Budva Grad teatru, Tivat Music Festivalu i sceni Crnogorskog narodnog pozorišta. Ističe da joj je svaki nastup u svojoj zemlji posebna inspiracija i prilika da dijeli muziku s publikom koja joj je bliska. Studirala je na Univerzitetu za muziku i scenske umjetnosti u Beču, gdje je završila osnovne i nastavila master studije opere. Dobitnica je brojnih nagrada i stipendija, među kojima se posebno ističe prva stipendija Fondacije Miloša Karadaglića. Njena energija, emotivna interpretacija i tehnička preciznost čine svaki njen nastup nezaboravnim, a repertoar joj, između ostalih, obuhvata djela Mocarta, Pučinija, Bizea, Rosinija, kao i savremenih kompozitora.
Jakov Kalajžić, bas, muzičko obrazovanje započeo je u Muzičkoj školi Zlatko Baloković u Zagrebu. Studije pjevanja upisao je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, u klasi prof. Martine Gojčete Silić. Tumačio je ulogu Tezeja (Hipolit i Aricije, Žan-Filip Ramo) u operskom projektu MUZA, pod dirigentskim vođstvom Franje Bilića i Martina Pleše, kao i ulogu Đorđa Talbota (Marija Stjuart, Gaetano Doniceti) u Hrvatskom narodnom kazalištu, u Varaždinu, pod dirigentskim vođstvom Matije Fortune. Osvojio je nagrade kao solista i član kamernih sastava na međunarodnim takmičenjima Lazar Jovanović, Stojan Stojanov Gančev i Simándy József Énekverseny. Održao je koncerte u operskim kućama i koncertnim dvoranama u Hrvatskoj, regionu, kao i u Kamenom teatru u Kuneu, Italija, i Narodnom pozorištu u Tirani. Usavršavao se na seminarima pedagoga Vjekoslava Babića, Vitomira Marofa, Valentine Taškove, Miljenka Đurana i Bojidara Nikolovog. S Kamernim horom Ivan Filipović i Hrvatskim kamernim orkestrom učestvovao je u premijeri VI i X mise, J. P. J. Haibela u Đakovu, Vukovaru i Zagrebu, 2024. godine. Pohađa doktorske studije filozofije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Zagrebu.
Matija Grabić, glumac, do upisa akademije profesionalno se bavio jedrenjem. Magistrirao je na Umjetničkoj akademiji u Splitu, pod mentorstvom prof. Milana Štrljića i prof. Gorana Golovka, 2020. godine. Stalni je član ansambla Gradskog pozorišta mladih u Splitu, od 2023. godine. Kao gost, bio je angažovan u Pozorištu Marina Držića u Dubrovniku, gdje je u adaptaciji Ibzenove Nore, reditelja Paola Tišljarića tumačio Torvalda Helmera, i u Hrvatskom narodnom kazalištu, u Zadru, gdje je igrao ulogu Remona u Strancu Albera Kamija. Igrao je u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu na festivalu Splitsko ljeto (Kaligula/Britanik, reditelj Goran Golovko; Orestija, reditelj Dejan Prokovski) i u nekoliko opera (Atlantida, reditelj Goran Golovko, Trubadur, reditelj Robert Bošković). Sarađivao je s Dinom Mustafićem u Apokalipsi radnika u Gradskom pozorištu mladih. Jedan je od članova tima Festivala vjetra u Tivtu i volonter Dobrovoljnog vatrogasnog društva Boka u Tivtu.



